Holokaust drugog svjetskog rata (18. dio)

Izraz "Lebensunwertes Leben" ili "život nedostojan za život" smatra se jednim od najstrašnijih u povijesti čovječanstva. Taj je pojam koristio nacistička Njemačka da identificira ljude čiji životi nisu vrijedni i tko bi trebao biti ubijen bez odgađanja. U početku je ta definicija bila primjenjiva na osobe s mentalnim poremećajima, a zatim na "rasno inferiorne", homoseksualne ljude ili jednostavno "neprijatelje države" kako unutar tako i izvan zemlje.

Na početku rata nacisti su postavili cilj masovnih pogubljenja civila, posebice Židova, koji su se tada pretvorili u planove za njihovo potpuno uništenje. Na istoku su djelovale smrtonosne postrojbe, "Aynzatzgruppa", koje su ubijale oko milijun ljudi, a započela je izgradnja koncentracijskih logora, gdje su zatvorenici gladovali i uskratili medicinsku pomoć, a napokon - kampovi smrti - vladine agencije čija je jedina svrha sustavno istrebljenje ogroman broj ljudi. Godine 1945., kada su savezničke snage napredovale u tim logorima, otkrile su strašne posljedice ove politike: stotine tisuća gladnih i bolesnih zatvorenika zatvorenih u sobama s tisućama propadajućih tijela, plinskim komorama, krematorijima, tisućama masovnih grobnica, dokumentima koji opisuju užasne medicinske eksperimente i još mnogo toga. Tako su nacisti istrijebili više od 10 milijuna ljudi, uključujući 6 milijuna Židova.

Upozorenje: u mnogim slikama ove zbirke fotografija prikazuju se tijela ljudi koji su poginuli zbog nacističke represije.

Mogu se vidjeti ostali dijelovi pitanja Drugog svjetskog rata. OVDJE

(Ukupno 45 fotografija)

1. Iscrpljena 18-godišnja sovjetska djevojka gleda u leću tijekom oslobađanja logora Dachaua 1945. godine. Prvi njemački koncentracioni kamp "Dachau" otvoren je 1933. Između 1933. i 1945. bilo je više od 200 tisuća zatvorenika. Prema službenim podacima, njih 31591 je umrlo od bolesti, pothranjenosti ili počinjeno samoubojstvo. Za razliku od Auschwitza, Dachau nije bio logor istrebljivanja, ali uvjeti su bili toliko strašni da je svaki tjedan stradalo stotine ljudi. (Eric Schwab / AFP / Getty Images)

2. Na ovoj fotografiji, koja je snimljena između 1941. i 1943. godine i predstavljena Memorijalu za holokaust u Parizu, jedan njemački vojnik pokušava ukrajinski Židov tijekom masovnog pogubljenja u Vinnitsi. Ova se slika naziva "Posljednji Židov od Vinnitsa". Tekst je napisan na poleđini fotografije, a pronađen je u albumu koji pripada njemačkom vojniku. (AP Photo / USHMM / LOC)

3. Njemački vojnici ispituju Židove nakon ustanka u varšavskom getu 1943. godine. U listopadu 1940. Nijemci su počeli preseliti više od 3 milijuna poljskih Židova u pretrpanim getovima. Tisuće Židova umrlo je od bolesti i gladovanja u varšavskom getu čak i prije no što su nacisti počeli masovne deportacije od geta do logora smrti Treblinka. Ustanak u varšavskom getu, koji je postao prvi gradski nered protiv nacističke okupacije Europe, održan je od 19. travnja do 16. svibnja 1943. i započeo je kada su njemački vojnici ušli u geto radi deportacije preživjelih stanovnika. Nijemci su potisnuli ustanak loših oružanih Židova. (OFF / AFP / Getty slike)

4. 1943: Čovjek odvede tijela Židova iz varšavskog geta, gdje su ljudi umrli na ulicama gladi. Svakog dana u 4-5 ujutro kolica su uklonila nekoliko desetaka leševa s ulica. Tijela mrtvih Židova spaljena su u dubokim jamama. (AFP / Getty slike)

5. Njemački vojnici prate skupinu Židova, među kojima je mali dječak, u Varšavskom getu 19. travnja 1943. godine. Ova je slika pripojena izvještaju SS Strop Gruppenführera svom zapovjedniku i upotrijebljena je kao dokaz u nirnberskim pokusima 1945. (AP Foto)

6. Nakon ustanka, Varšava je getov likvidiran. Sedam od više od 56.000 zarobljenih Židova su pucali, a ostali su poslani u logore smrti ili koncentracijske logore. Na fotografiji: ruševine geto, uništene od SS vojnika. Varšavski get je postojao već nekoliko godina, a za to je vrijeme stradalo 300 tisuća poljskih Židova. (AP Foto)

7. Nijemci u vojnoj uniformi imaju za cilj židovsku ženu tijekom masovnog pogubljenja u Mizocheu, ukrajinskom SSR-u. U listopadu 1942. stanovnici Mizocha se suprotstavili ukrajinskim jedinicama za podršku i njemačkim policajcima koji su namjeravali ukloniti stanovništvo geto. Oko polovice stanovnika uspjelo je pobjeći i sakriti se tijekom pobuna prije nego što je ustanak konačno bio slomljen. Preživjeli Židovi pucali su se u klanac. Fotografija ljubaznošću za holokaust u Parizu. (AP Photo / USHMM)

8. Deportirani Židovi u Drancy tranzitnom kampu u blizini Pariza, Francuska, na putu u njemački koncentracioni kamp, ​​1942. U srpnju 1942. francuska je policija izvela 13.152 Židova (uključujući 4 115 djece) na Vel d'Hiv zimski velodrom u jugozapadnom dijelu Pariza. Oni su potom poslani na željeznički terminal u Drancyju, sjeveroistočno od Pariza, i deportirani na istok. Samo se nekoliko njih vratilo kući. (AFP / Getty slike)

9. Portret Anne Franka 1941. godine, koji je pružao muzej Anne Frank House u Amsterdamu, Nizozemska. U kolovozu 1944., njezina obitelj i drugi ljudi koji su se skrivali od njemačkih osvajača uhvaćeni su i poslani u zatvorima i koncentracijskim logorima. Anna je umrla od tifusa u koncentracijskom logoru Bergen-Belsen u dobi od 15 godina, ali nakon posthumne objavljivanja dnevnika, Frank je postao simbol svih Židova ubijenih tijekom Drugog svjetskog rata. (AP Foto / Kuća Anne Frank / Frans Dupont)

10. Dolazak vlakova sa Židovima iz Karpatske Rus, koji je 1939. pripisao Mađarskoj kod Čehoslovačke, u logor smrti Auschwitz 2, poznat i kao Birkenau, u Poljskoj, u svibnju 1939. godine. Godine 1980. Lili Jacob je darovao ovaj snimak Memoriju Yad Vashem. (AP Foto / Yad Vashem Foto Arhiva)

11. Fotografije četrnaestogodišnjeg Czeslaw Kwokowa, koje je osigurao Državni muzej Auschwitz-Birkenau, snimio je Wilhelm Brass, fotograf koji je radio u Auschwitzu, nacističkom logoru smrti, gdje je tijekom Drugog svjetskog rata ubijeno oko 1,5 milijuna ljudi, uglavnom Židova, represijom , U prosincu 1942. poljski katolički čarobnjak iz Wolke Zloječke poslana je u Auschwitz s majkom. Tri mjeseca kasnije, oboje su umrli. Godine 2005. fotograf (i tako zaključio) Brasse rekao je kako je fotografirao Cheslav: "Bila je tako mlada i toliko uplašena, djevojka nije shvatila zašto nije razumjela ono što joj je ovdje rečeno, a zatim je kapo (zatvorski čuvar) njezino lice, njena njemačka djevojka samo je bacila svoj bijes na djevojku, tako lijepo, mlado i nevino stvorenje, plakala, ali nije mogla pomoći, prije nego što je fotografirana, djevojka je obrisala suze i krv iz slomljene usne. kao da su me pobijedili, ali nisu se mogli miješati - To bi mi bilo kobno. (AP Foto / muzej Auschwitz)

12. Žrtva nacističkih medicinskih pokusa provedena u gradu Ravensbrück, Njemačka, studeni 1943. Na ruku žrtve postoji duboka opeklina iz fosfora. Ovo opekline rezultat je medicinskog pokusa koji provode liječnici. Tijekom eksperimenta na kožu je primijenjena mješavina fosfora i gume, koja je zatim zapaljena. Nakon 20 sekundi, plamen je ugasio vodu. Nakon tri dana, opekotina je tretirana s tekućim ehinazinom. Dva tjedna kasnije, rana je izliječena. Ova fotografija, koju je izveo zatvorski liječnik, predstavljen je kao dokaz tijekom suđenja liječnicima u Nürnbergu. (Memorijalni muzej SAD-a, NARA)

13. Židovski zatvorenici u koncentracijskom logoru Buchenwald nakon oslobođenja logora 1945. (AFP / Getty slike)

14. Američki vojnici tiho pregledavaju vagone s tijelima mrtvih na željezničkoj pruzi u logoru Dachau u Njemačkoj, 3. svibnja 1945. (AP Foto)

15. Smanjeni francuski sjedi među tijelima mrtvih u radnom logoru Mittelbau-Dora u Nordhausenu, Njemačka, travnja 1945. (Američka vojska / LOC)

16. Tijela mrtvih leže na zidu krematorija u njemačkom koncentracijskom logoru "Dachau" u Njemačkoj. Tijela su pronađena od strane vojnika 7. vojske SAD-a, koji su ušli u logor 14. svibnja 1945. godine. (AP Foto)

17. Američki vojnik pregledava tisuće zlatnih vjenčanih prstenova koje su nacisti sakupljali od Židova i bili sakrivi u rudnicima soli Heilbronn, Njemačka, 3. svibnja 1945. (AFP / NARA)

18. Američki vojnici pregledavaju tijela mrtvih u krematorijskoj peći, travnja 1945. Ova fotografija snimljena je u jednom od njemačkih koncentracijskih logora tijekom puštanja od strane američke vojske. (Američka vojska / LOC)

19. Kolona pepela i kostiju u koncentracijskom kampu Buchenwald u blizini Weimar, Njemačka, 25. travnja 1945. (AP Foto / američka vojska signalnog korpusa)

20. Zatvorenici pozdravljaju američke vojnike u blizini električne ograde u koncentracijskom logoru "Dachau", Njemačka. Neki zatvorenici obučeni su u plave i bijele prugaste zatvorske haljine. Zatvorenici zatvorenika potajno su napravili zastave svih zemalja, nakon što su čuli približavanje 42. pješačke divizije "Duga" u logor "Dachaua" i ukrašavali ih s vojarni. (AP Foto)

21. General Dwight D. Eisenhower i drugi američki časnici u koncentracijskom logoru Ordruf nedugo nakon njegova puštanja u travnju 1945. Kad se američka vojska počela približavati logoru, stražari su pucali na preostale zatvorenike. (US Army Army Signal Corps / NARA)

22. Umrli zatvorenik, koji je bio previše slab da bi se ustao, postao je žrtvom nevjerojatne okrutnosti u koncentracijskom logoru u Nordhausenu, Njemačka, 18. travnja 1945. (AP Foto)

23. Smrtni korač zatvorenika iz logora "Dachau" na ulici Noerdliche Muenchner u Grunwald, Njemačka, 29. travnja 1945. Kada su savezničke snage pokrenule ofenzivu, tisuće zatvorenika preseljeno je iz udaljenih logora zarobljenika u unutrašnjost Njemačke. Tisuće zatvorenika umrlo su na putu: svi koji nisu mogli podnijeti cestu su pucali na licu mjesta. Ova slika bilježi Dmitrija Gorkyja (četvrti od desno), rođena 19. kolovoza 1920. u Blagoslovskom, SSSR, u obitelji seljaka. Tijekom Drugog svjetskog rata, Dmitri je proveo 22 mjeseca u logoru Dachau. Razlog njegovog zaključka ostaje nepoznat. Fotografiju je pružio Memorijalni muzej holokausta koji se nalazi u Sjedinjenim Državama. (AP Photo / USHMM, zahvaljujući KZ Gedenkstaette Dachau)

24. Američki vojnici prolaze redovima leševa koji leže na zemlji iza vojarne u nacističkom logoru u Nordhausenu, Njemačka, 17. travnja 1945. Kamp se nalazi 112 km zapadno od Leipziga. Kada je kamp oslobođen, američki vojnici pronašli su više od 3.000 tijela i malu skupinu preživjelih. (AP Photo / US Army signalni korpus)

25. Mrtvljeni zatvorenik nalazi se pokraj karavana u blizini koncentracijskog logora Dachaua, svibnja 1945. (Eric Schwab / AFP / Getty Images)

26. Osloboditelje 3. armije zapovijedao je general pukovnik George S. Paton na području koncentracijskog logora Buchenwald u blizini Weimara u Njemačkoj 11. travnja 1945. godine. (AP Photo / američka vojska)

27. Na putu prema austrijskoj granici, vojnici 12. oklopnog odjela pod zapovjedništvom General Patcha svjedočili su zločinima počinjenim u logoru logora u Schwabmünchenu, jugozapadno od Münchena. Kamp je sadržavao više od 4 tisuće Židova različitih nacionalnosti. Stražari su zapalili žive, koji su zapalili vojarnu dok su spavali i pucali na sve koji su pokušali pobjeći. Fotografija prikazuje tijela nekih Židova koje su pronašli vojnici 7. američke vojske u Schwabmünchenu, 1. svibnja 1945. (AP Foto / Jim Pringle)

28. Tijela preminulih zarobljenika leže na žici ograđenom žicom u Leipzigu-Tekle, koncentracijskom logoru u Buchenwaldu, nedaleko Weimaru, Njemačka. (NARA)

29. Po nalogu američke vojske njemački vojnici nosili su tijela žrtava nacističke represije iz koncentracijskog logora Lambach u Austriji i pokopali ih 6. svibnja 1945. U početku, logor je sadržavao 18 tisuća zatvorenika. U svakoj vojarni kampovi su naseljavali 1600 ljudi. U zgradama nije bilo kreveta i sanitarnih uvjeta, a svaki dan je umro 40 do 50 zatvorenika. (AP Foto)

30. Čovjek sjedi pokraj spaljenog tijela u logoru "Thecla" u blizini Leipziga, 18. travnja 1945. Dana 18. travnja zaposlenici tvornice Tekla bili su zaključani u jednoj od zgrada i spalili živ. Vatra je ubila oko 300 ljudi. Oni koji su uspjeli pobjeći umiru na ogradama od bodljikavih žica ili su ih ubijeni članovi pokreta Hitlerove mladeži (Eric Schwab / AFP / Getty Images)

31. Spaljene tijela političkih zatvorenika nalaze se na ulazu u šarku u Gardelegenu u Njemačkoj 16. travnja 1945. godine. Umrli su u rukama SS-a, koji su zapalili stajnik. Zatvorenici su pokušavali pobjeći, ali su ga zaustavili nacistički pljusci. Samo 12 od 1100 zatvorenika uspjelo je pobjeći. (AP Foto / američka vojska signalnog korpusa)

32. Ljudske ostatke pronađene od strane vojnika 3. oklopnog odjela 1. američke vojske u njemačkom koncentracijskom logoru u Nordhausenu, 25. travnja 1945. (AP Foto)

33. Kada su 1945. američki vojnici oslobodili zatočenike njemačkog koncentracijskog logora "Dachau", ubili su mnoge SS muškarce i bacili njihova tijela u jarku oko logora. (AP Foto)

34. Kolega Ed Sailer iz Louisvila, Kentucky, stoji među tijelima žrtava holokausta i poziva 200 njemačkih civila u koncentracijski kamp Landsberg, 15. svibnja 1945. (AP Foto)

35. Iscrpljeni zatvorenici predstavljaju fotografije u koncentracijskom logoru u Ebenseeu, Austrija, 7. svibnja 1945. U ovom su kampu Nijemci vodili "znanstvene" pokuse. (NARA / Vijesti)

36. Sovjetski zatvorenik oslobođen od strane vojnika 3. oklopnog odjela 1. američke vojske naučio je bivšeg čuvara koji je 14. travnja 1945. brutalno pobijedio zatvorenike u koncentracijskom logoru Buchenwald u Tiringiji, Njemačka. (AP Foto)

37. Tijela mrtvih leže na području koncentracijskog logora Bergen-Belsen, oslobođenog od strane britanskih vojnika 15. travnja 1945. godine. Britanska vojska pronašla je tijela od 60 tisuća muškaraca, žena i djece koja su umrla od gladi i bolesti. (AFP / Getty slike)

38. SS ljudi stavljaju tijela mrtvaca u kamion u konvencijski logor Bergen-Belsen u Belsenu, Njemačka, 17. travnja 1945., u kamion. U pozadini su britanski vojnici s oružjem. (AP Foto / britanska službena fotografija)

39. Stanovnici njemačkog grada Ludwigslusta pregledavaju obližnji logor koncentracije, 6. svibnja 1945. U jamama u dvorištu pronađene su tijela žrtava nacističke represije. U jednoj od jama bilo je 300 tijela. (NARA)

Britanski vojnici pronašli su hrpu propadajućih tijela u koncentracijskom logoru Bergen-Belsen u Belsenu, Njemačka, nakon oslobođenja logora 20. travnja 1945. godine. Oko 60 tisuća civila uglavnom je poginulo od tifusa, tifusne groznice i dizenterije, usprkos naporima liječnika. (AP Foto)

41. Josef Kramer, zapovjednik koncentracijskog logora Bergen-Belsen, sjedio je u lancima nakon njegova uhićenja u Belsenu, 28. travnja 1945. Kramer, nadimak "zvijer Belzen", pogubljen je nakon suđenja u prosincu 1945. (AP Foto)

42. Žene SS iskrcavaju tijela žrtava u koncentracijskom logoru u Belsenu, Njemačka, 28. travnja 1945. Stotine zatvorenika umrlo je od gladi i bolesti. Britanski vojnici s puškama (u pozadini) stoje na hrpi zemlje, koji će biti ispunjen masovnom grobom. (AP Foto / britanska službena fotografija)

43. SS vojnik stoji među stotinama leševa u masovnoj grobnici za žrtve koncentracijskih logora u Belsenu, Njemačka, travnja 1945. (AP Foto)

44. Tijela ljudi koji su umrli u koncentracijskom logoru Bergen-Belsen, 30. travnja 1945. Samo u ovom kampu umrlo je oko 100 tisuća ljudi. (AP Foto)

45. Njemica joj zatvara oči s rukom svom sinu, prolazeći ekshumiranim tijelima u blizini Suttropa u Njemačkoj. Tijela su pripadala 57 sovjetskih građana koji su poginuli SS i pokopani u masovnoj grobnici nedugo prije dolaska američke vojske. (Memorijalni muzej SAD-a, Američki vojni signalni korpus)